BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut - 14.02.

15.02.2019. god.

  


Pregled dešavanja na ratištu u Siriji za 14.02.



Stanje na frontu - .

 

 

Pregled političkih i drugih vesti za 14.02. 
 
 

RT: Putin o američkom „povlačenju“ iz Sirije: Tramp radi na ispunjenju predizbornih obećanja, što je retka stvar u SAD-u Čini se da je povlačenje američkih vojnika iz Sirije u zastoju, ali se Rusija i dalje nada da će se to dogoditi, rekao je predsednik Vladimir Putin, pohvalivši napore njegovog američkog kolege da ispunjava predizborna obećanja.

Ruski predsednik bio je u četvrtak u Sočiju u Rusiji domaćin turskom predsedniku Redžepu Taipu Erdoganu i iranskom Hasanu Rohaniju. Trojica lidera razgovarala su o zajedničkim naporima za daljnje pomirenje u Siriji, a cilj kojem oni nastoje približava se svakog meseca.

Planovi američkog predsednika Donalda Trampa da povuče američke trupe iz severne Sirije i očigledan nedostatak ispunjavanja tih obaveza bila je glavna tema razgovora na konferenciji za štampu kojoj su prisustvovala tri lidera. Svi su se složili da će obećano povlačenje biti od koristi za Siriju, ali Putin je izgledao najoptimističnije da će se taj potez uskoro dogoditi.

“Predsednik Tramp vrlo aktivno radi na ispunjavanju svojih obećanja iz predizborne kampanje, što se u praksi retko događa u političkom životu SAD-a. Povlačenje američkih trupa iz Sirije bilo je jedno od tih obećanja“, rekao je Putin.



On je priznao da protivljenje Trampovim planovima kod kuće ne dozvoljava uvek da sprovede svoje planove, što se možda događa sa najavljenim povlačenjem sada. Ali na kraju, rekao je Putin, Rusija očekuje da Amerikanci napuste Siriju.


"Ako se to dogodi, jedina ispravna odluka u smislu bezbednosti bila bi predaja tih teritorija pod kontrolu sirijskih oružanih snaga", naglasio je Putin.

Isto je takođe saopštio Putinov turski gost, Erdogan, koji je ranije rekao da povlačenje američkih vojnika iz Sirije ne sme ugroziti nacionalnu bezbednost Turske.

„Oni sada kažu da se povlačenje može dogoditi u aprilu ili maju. A ko zna šta će se tada desiti”, rekao je Erdogan.

"Ne želimo da se bilo koji deo Sirije preda teroristima", dodao je on, misleći na kurdske milicije u severnoj Siriji koje Ankara smatra za terorističku grupu koja deluje u Turskoj.


Iranski predsednik Rohani je napomenuo da bi, ako se SAD povuku iz Sirije, to bila dobra vest za sirijski narod, kao što bi to bio slučaj s hipotetičkim povlačenjem iz Afganistana ili Iraka.


„Verujemo da bi SAD trebalo da shvate da je način na koji oni potvrđuju svoj uticaj na Bliskom istoku pogrešan. Ono što oni rade ne koristi ni našem narodu niti američkom narodu”, rekao je Rohani.

Sastanak u Sočiju imao je za cilj da ažurira planove tri zemlje u vezi sa Sirijom. Fokus je sada na stvaranju Ustavne kosmisije, koja bi uključivala predstavnike i sirijske vlade i političke opozicije, a koja će biti zadužena za pisanje novog ustava Sirije. Putin je rekao da je ovaj posao učinjen bolje nego što se do sada očekivalo i da je na drugim igračima da prestanu da "sabotiraju" proces.


RT: Izrael i arapske zemlje razgovaraju o „zajedničkim interesima rata s Iranom“ - Netanijahu Izrael i koalicija arapskih zemalja razgovaraju "kako bi se unapredio zajednički interes rata s Iranom", rekao je premijer Benjamin Netanijahu.

Obećanje o velikom konfliktu na Bliskom istoku dao je izraelski lider tokom svog putovanja u Varšavu.

"Odavde idem na sastanak sa 60 ministara spoljnih poslova i izaslanika zemalja iz celog svijeta protiv Irana", izjavio je Netanijahu, preneo je "Jerusalim post".


„Ono što je važno za ovaj sastanak - a ovaj sastanak nije tajan, jer ih ima mnogo - jeste da je ovo otvoreni sastanak sa predstavnicima vodećih arapskih zemalja, koji stoje zajedno sa Izraelom kako bi unapredili zajednički interes rata sa Iranom.", rekao je Netanijahu.



Izraelski premijer se nalazi u glavnom gradu Poljske kako bi učestvovao u dvodnevnom međunarodnom forumu o Bliskom istoku, koji je počeo u sredu. Na forumu su prisutni predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske Unije kao i ministri iz zalivskih kraljevstava. Međutim, predstavništvo EU je čak i manje nego impresivno, s tim da su Nemačka i Francuska odlučile da ne šalju svoje ministre spoljnih poslova.

Američku delegaciju predvodi potpredsednik Majk Pens, koji je u pratnji jednog od glavnih "sokola" protiv Irana državnog sekretara Majka Pompea i Džareda Kušnera, zeta i savetnika predsednika Donalda Trampa. Antiiranski ciljevi Izraela i SAD-a očigledno dominiraju dnevnim redom foruma.

"Pokušavamo da povećamo broj nacija koje su angažovane i imaju udeo u budućnosti mirnog i prosperitetnog Bliskog istoka", rekao je Brajan Huk, specijalni predstavnik Stejt departmenta za Iran.

EU je na uzdrmanom terenu u odnosu na Iran dok je njena članica Poljska domaćin sastanka. Evropljani pokušavaju da se odupru pritisku za sukob sa Iranom koji dolazi iz Vašingtona, nadajući se da će spasiti nuklearni sporazum iz 2015. godine sa Teheranom. Iranci se i dalje drže uslova sporazuma čak i nakon što su se SAD povukle pod upravom Trampa, ali obećanje o unosnim poslovnim mogućnostima sa EU, što je bio veliki deo podsticaja Teheranu da prihvati sporazum, nije ni blizu materijalizacije pod pretnjom američkih sankcija svima koji sarađuju sa Iranom.

“Danas, iranski narod vidi neke evropske zemlje kao prepredene i nepouzdane zajedno sa kriminalnom Amerikom. Vlada Islamske Republike mora pažljivo da sačuva svoje granice pored njih", upozorio je iranski vrhovni vođa ajatola Ali Hamnei pre okupljanja u Varšavi.

Izrael i Iran su već angažovani u ratu u Siriji, gde izraelska vojska redovno napada ono što naziva iranskim vojnim ciljevima koji napadaju Izrael. Gradeći temelje zajedničkog neprijateljstva sa Iranom, jevrejska država ušla je u prijatne odnose sa Saudijskom Arabijom i njenim pristalicama u Zalivu tokom protekle decenije.

Da li redovna razmena pretnji prerasta u otvoreni rat na Bliskom istoku, kao što Netanijahu obećava, svakako je nagađanje.

RT: Američki senatori ponovo predložili „zakon o sankcijama iz pakla“ za Rusiju Grupa američkih senatora predložila je zakon kojim se predlaže širok spektar sankcija protiv Rusije.

Zakon o odbrani američke bezbednosti od agresije Kremlja (DASKA) teži "povećanju ekonomskog, političkog i diplomatskog pritiska na Rusku Federaciju" zbog onoga što su zakonodavci nazvali "mešanjem Moskve u demokratske procese u inostranstvu, maligni uticaj u Siriji i agresije na Ukrajinu , uključujući i u Kerčskom moreuzu".
Nacrt zakona, koji su inicirali republikanski senator Lindzej Grejem (Južna Karolina) i demokrata Bob Menendez (Nju Džersi), biće usmeren na ruski bankarski i energetski sektor, kao i na spoljni dug. Takođe bi bio usmeren na fizička lica za koje Sjedinjene Američke Države smatraju da "omogućavaju nezakonite i korumpirane aktivnosti, direktno ili indirektno, u ime Putina".

Grejem je prošle godine predložio sličan zakon, nazvan "zakon o sankcijama iz pakla". Zakon bi takođe pozvao Kongres da proglasi Rusiju "državom-sponzorom terorizma", što bi SAD-u otežalo napuštanje NATO-a, te bi se Rusija optužila da je počinila ratne zločine u Siriji, i mnoge druge odredbe.


"Namerna paraliza predsednika Trampa u susret agresiji Kremlja dostigla je tačku ključanja u Kongresu", rekao je Menendez. Grejem, koji je saveznik Trampa, ponovio je stav svog kolege, umesto davanja kritike.

"Sankcije i druge mere sadržane u ovom zakonu su najteže i direktan rezultat Putinove stalne želje da potkopa američku demokratiju", rekao je on.

"Sankcije i mere koje predlažemo osmišljene su da odgovore na najjači mogući način."

Rusko mešanje u američke izbore nikada nije dokazano. Nekoliko ruskih državljana optuženo je za ometanje, ali su optužnice uglavnom simbolične.

Bez obzira na zaključak Odbora, predlog zakona Grejema i Menendeza obećava veliki broj strogih sankcija protiv Rusije. Ove sankcije ciljaju banke koje "podržavaju ruske napore da podriju demokratske institucije u drugim zemljama, sankcije za ruski sajber sektor i državni dug".

Sankcije se takođe odnose na ruski energetski sektor, uglavnom projekte sirove nafte u zemlji i projekte za tečni prirodni gas u inostranstvu. Rusija trenutno obezbeđuje skoro 40 posto uvoza prirodnog gasa u Evropi, što je udeo koji SAD žele da preuzmu. Uprkos tome što su i Tramp i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker obećali da će ubrzati trgovinu gasom između SAD-a i EU, posao je zakazao, uglavnom zbog logističke glavobolje oko transporta gasa preko Atlantskog okeana.

Predložene sankcije uključuju i kazne za ruski sektor brodogradnje, kao odgovor na sukob između ruskih i ukrajinskih brodova u Kerčskom moreuzu u novembru prošle godine. Ruske vlasti optužile su ukrajinsku mornaricu za opasne manevre i osudile njihove postupke kao provokaciju.

Mnoge druge mere zakona su prenešene iz prošlogodišnjeg predloga zakona Grejema i Menendeza. Takođe se navodi podrška NATO-u i ograničavanje na dvotrećinsku većinu u Senatu za napuštanje vojnog saveza, kao i isporuke oružja svim zemljama NATO-a koje se oslanjaju na rusku vojnu opremu.

 

Odredbe kojima će se kazniti ruska vlada zbog navodne proizvodnje hemijskog oružja ostaju u zakonu, kao i poziv da se Rusija proglasi "državom-sponzorom terorizma".

Ponovno predloženi zakon je "nastavak sulude kampanje koju sprovode SAD", rekao je zamenik predsednika Odbora za spoljne poslove ruskog parlamenta Aleksej Čepa, dodajući da je siguran da se zakon neće usvojiti. Ruski poslanik Leonid Slucki ranije je odbacio planirane sankcije, rekavši da bilo kakva šteta koju bi one nanele, ako bi se nametnule, neće biti kritična.

"Rusija sigurno neće propasti", rekao je on.


Producent Bi-Bi-Sija: Hemijski napad u Dumi izrežiran; Moskva traži zvaničan stav ove medijske kuće  - Moskva bi želela da čuje zvaničan stav Bi-Bi-Sija nakon izjave producenta ove korporacije o izrežiranom hemijskom napadu u sirijskoj Dumi, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova na pres konferenciji.


 
Kako je rekla, većina današnjih medija prenela je vest o izrežiranom „hemijskom napadu“ u Dumi u proleće 2018.

„Kulminacijom ovog pozorišta apsurda može se smatrati izjava britanskog producenta Bi-Bi-Sija koji je potvrdio, zasnivajući se na sopstvenoj istrazi, režiranje snimaka uz neposredno učešće ’Belih šlemova‘. Štaviše, želela bih da čujem stav kompanije Bi-Bi-Si, jer su oni aktivno pratili te događaje“, zaključila je Zaharova.

Zaharova je podsetila da je stav o predstavljanju tih materijala bio nedvosmisleno u korist akcija takozvane koalicije u Siriji.

Producent Bi-Bi-Sija za Siriju Rijam Dalati izjavio je ranije da su snimci scene u bolnici nakon hemijskog napada na sirijsku Dumu izrežirani.


​„Nakon šest meseci istrage, mogu bez sumnje da potvrdim da je scena snimljena u bolnici u Dumi izrežirana. U bolnici nije bilo žrtava“, napisao je Dalati na svom nalogu na Tviteru.

U aprilu 2018. Zapad je optužio Damask za hemijski napad na sirijski grad Dumu u Istočnoj Guti.

Kao dokaz za to, organizacija ​„Beli šlemovi“ koristila je kadrove na kojima se vide stanovnici Dume, među kojima su i deca, koju lekari navodno pokušavaju da spase od delovanja otrovnih supstanci.

Nedelju dana kasnije, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska izvele su napad Siriju, ne čekajući zaključke Organizacije za zabranu hemijskog oružja.

Producent „Bi-Bi-Sija“ priznao da je hemijski napad u sirijskoj Dumi izrežiran  - Producent sirijske redakcije „Bi-Bi-Si“ Rijam Dalati priznao je da su snimci u bolnici nakon hemijskog napada u sirijskom gradu Dumi bili izrežirani.
„Nakon šest meseci istrage bez sumnje mogu da potvrdim da je scena u bolnici u Dumi bila izrežirana. Tamo nije bilo žrtava“, napisao je on na svom Tviter nalogu.

Kako je rekao, prilikom napada uopšte nije korišćena supstanca zarin, ali svakako je neophodno sačekati rezultate Organizacije za zabranu upotrebe hemijskog oružja, kako bi se utvrdilo da li je neka druga supstanca korišćena.

Podsetimo, zapadne zemlje su optužile sirijske snage da su izvršile napad hemijskim oružjem na grad Dumu u Istočnoj Guti.

Kao dokaz su iskorišćeni snimci na kojima se vide ranjeni građani Dume i doktori koji pokušavaju da im spasu živote.
 Ruski vazdušni udari u Siriji - iz minuta u minut -

 

OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Siriji po danima 


 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Naivno je misliti da Kijev može da povrati od Rusije sve teritorije na koje tvrdi da su svoje, tvrdi češki predsednik Petr Pavel

„Jednostavno nećemo dozvoliti da se to desi“, izjavio je Grant Čaps, govoreći o bilo kakvim ustupcima Rusiji.


Na Slobožanskom pravcu u Volčansku, Oružane snage Rusije su uspele da uspostave kontrolu nad severnim delom grada, zauzevši teritoriju Liceja broj 1 i Dečijeg vrtića broj 6. Na istočnom...

Postoji (li) nada da će u Ujedinjenim nacijama, uz zajedničke i koordinirane napore Srbije, Rusije i Kine, svetska većina stati na stranu Srbije i sprečiti usvajanje rezolucije o Srebrenici...


„Nigde nije bezbedno“ u Gazi, upozorila je agencija UN za palestinske izbeglice


Ostale novosti iz rubrike »